[cmsmasters_row data_width=”boxed” data_top_style=”default” data_bot_style=”default” data_color=”default” data_padding_top=”50″ data_padding_bottom=”50″][cmsmasters_column data_width=”1/1″][cmsmasters_text animation_delay=”0″]
Jedna od tri odrasle osobe iskusiti će nesanicu barem tijekom jedne godine. Liječenje je zapravo otežano obzirom da je uporaba lijekova ograničena na svega 4 tjedna, da bi se izbjeglo navikavanje i sindrom ustezanja dugotrajnom uporabom. Nesanica može biti povezana sa tjeskobom i depresijom.
[/cmsmasters_text][/cmsmasters_column][/cmsmasters_row][cmsmasters_row data_width=”boxed” data_top_style=”default” data_bot_style=”default” data_color=”default” data_bg_color=”#ff8544″ data_padding_top=”50″ data_padding_bottom=”50″][cmsmasters_column data_width=”1/1″][cmsmasters_heading type=”h4″ font_weight=”normal” font_style=”normal” text_align=”center” color=”#ffffff” margin_top=”0″ margin_bottom=”20″ animation_delay=”0″]Vrlo je važno naglasiti i prepoznati nesanicu kao jedan od prvih znakova depresije, anksioznosti, i stresa. Kada se ti poremećaji normaliziraju, normalizira se i poremećaj spavanja. Nesanica može biti i prateći simptom klimakterija, stanja koje se javlja u žena nakon posljednje menstruacije u životu.[/cmsmasters_heading][/cmsmasters_column][/cmsmasters_row][cmsmasters_row data_width=”boxed” data_top_style=”default” data_bot_style=”default” data_color=”default” data_padding_top=”50″ data_padding_bottom=”50″][cmsmasters_column data_width=”1/1″][cmsmasters_text animation_delay=”0″]
Klinički se očituje otežanim uspavljivanjem, slabom kvalitetom sna i ranim jutarnjim bučenjem bez ponovnog spavanja. Takve se osobe ujutro bude neodmorene. Neke prirodne kemijske tvari u organizmu pospješuju san, a i hrana koju jedemo može biti važan faktor u kvaliteti sna.
Odrasla osoba u prosjeku spava 6 i pol i 8 sati dnevno. Akutni stres i promjene u okolini su najčešći uzroci prolazne nesanice. Kronična je nesanica je često povezana sa odrečenim zdravstvenim stanjem, psihijatrijskim problemima kao npr. depresijom ili trajnim psihofizičkim poremećajem. Dvije su odvojene faze sna – NREM i REM faze, a glavni i odgovorni neurotransmiter u središnjem živčanom sistemu je serotonin.
Preporuke:
- Hrana bogata ugljikohidratima pospješit će nastajanje neurotransmitera “serotonina” važne sedativne supstancije u biokemiji mozga.
- Ograničiti unos kofeina, alkohola i nikotina obzirom na njihov učinak na spavanje.
- Mlijeko je bogat izvor triptofana i nikotinske kiseline koji utječu na pretvorbu triptofana u serotonin te je stoga uzimanje šalice toplog mlijeka prije spavanja biokemijski opravdano.
- Hormon melatonin je odgovoran za tzv. cirkadijalni ritam spavanja, a proizvodnja ovisi o količini dnevnog svjetla – započinje pred svitanje, a maksimum je izmeču 14 i 16 sati.
- Od biljnih preparata preporučeni su valeriana, kamilica, lipov cvijet i odoljen.
- Ne jedite velike ili teške obroke najmanje tri sata prije spavanja.
- Brige i probleme zadržite izvan spavače sobe, sat prije spavanja trebao bi biti opuštajući uz umirujuću glazbu i knjigu.
- Ne spavajte tijekom dana, ustanite u uobičajeno vrijeme.
- Ne vježbajte neposredno prije spavanja.
[/cmsmasters_text][/cmsmasters_column][/cmsmasters_row]